|
Nova studija koja je za temu imala posmatranje tri generacije oregonskih porodica, postavila je zaključke da “pozitivno roditeljstvo” – uključujući faktore kao što su: roditeljska toplina, posmatranje dečijih aktivnosti i uključenost te konzistentnost u disciplini – ne samo da imaju pozitivan uticaj na adolescentski period već i na buduću roditeljsku ulogu svoje dece.
U prvoj studiji ovog tipa, Dejvid Ker, profesor asistent psihologije na Oregonskom univerzitetu, direktor projekta Debora Kapaldi i ko-autori Ketrin Pirs i Li Oven sa tzv. “Eugene-based” Oregonskog centra za socijalno učenje, proučavali su 260 dečaka za koje se smatralo da pripadaju rizičnoj grupi juvenilne delinkvencije. Dečaci, tada u osnovnoj školi, i njihovi roditelji, bili su intervjuisani i posmatrani, što je Keru i kolegama pružilo kompletnu informaciju o načinu odgajanja dečaka.
Sa početkom u 1984. godini, dečaci su se nalazili sa istraživačima svake godine od svoje 9 do svoje 33 godine starosti. Kako su sazrevali i započinjali sa kreiranjem sopstvenih porodica, njihovi roditelji i deca su počinjali sa učešćem u studiji. Na ovaj način, istraživači su učili kako detinjstvo vrši uticaj na budući roditeljski stil. ”Ova studija je naročito interesantna jer su utvrđeni procesi kojima se kroz generacije potencijalno prenose riskantna ponašanja i neadekvatni obrasci roditeljstva”, kaže Kapaldi. “Profesor Ker je pokazao da postoji dodatni put međugeneracijskog uticaja kroz pozitivne vidove vaspitanja i razvoja”.
Ker je naveo da se često pretpostavlja da ljudi uče obrasce vaspitanja koje su primenjivali njihovi roditelji. Zapravo, većina istraživanja pokazuje da je direktna veza između onog što osoba iskusi u najranijem periodu i kasnijih sopstvenih obrazaca roditeljstva - zapravo slaba. “Umesto toga, ono što smo mi ustanovili jeste da “negativno” roditeljstvo koje uključuje hostilnost i slabo praćenje dece vodi sličnim negativnim obrascima njihove dece u budućnosti ne kroz posmatranje već kroz dozvoljavanje problematičnog ponašanja da preovlada u periodu adolescencije,” Ker ističe. “Recimo, ako pokušate da kontrolišete dete ljutnjom i pretnjama, ono uči da na ovakav način reguliše odnose sa vršnjacima, nastavnicima, I, eventualno, sosptvenom decom. Poruka je da ako ne pratimo svoju decu, drugi će preuzeti ulogu u učenju deteta o životu.
“Ali, ove lekcije bi mogle da uključuju delinkvenciju i stil življenja koji, svakako, nije kompatibilan onome što se podrazumeva pod postajanjem “pozitivne roditeljske figure”, ističe Ker. Prethodni rad istraživača je pokazao da su deca koja su iskusila visoke nivoe negativnog odgoja bili skloniji antisocijalnom i delinkventnom ponašanju u adolescenciji. Dečaci ovakvih negativnih karakteristika su i sami kasnije postajali inkonzistentni te neefektivni roditelji dece potencijalno riskantnog ponašanja. “Pod pozitivnim roditeljstvom se ne podrazumeva samo odsustvo negativnih uticaja već ono uključuje preuzimanje aktivne uloge u životu deteta”, naglašava Ker.
Istraživači su utvrdili da su deca, čiji su roditelji običavali da posmatraju njihovo ponašanje, bila stabilna u pridržavanju pravila i negovala kvalitetniji odnos sa vršnjacima, pokazivali veću zainteresovanost za školu i imala bolju sliku o sebi.
Studija je realizovana uz pomoć donacije Nacionalnog Instituta na temu zloupotrebe narkotika i Nacionalnog Instituta dečijeg zdravlja i ljudskog razvoja, a biće publikovana u septembarskom izdanju naučnog žurnala “Razvojna psihologija”, u okviru specijalnog izdanja posvećenog nalazima nekih od nekoliko longitudinalnih studija na temu višegeneracijskih porodičnih procesa. Žurnal publikuje Američka Psihološka Organizacija (APA).
Dodatni info
Ostali članci u rubrici:
-
[15.04.2009] Preobražaj porodice počinje kad dete počne da se budi u uslovima bez upotrebe kazne i nagrade... Drugi deo rada na ulasku u stvaralačko vaspitanje je poprilično težak. Celokupna tehnologija rada se, na sv...
-
[06.04.2009]
Nije najbolje lečiti je - lekovimaKada se nastavnici požale da nam je dete jako nemirno, impulsivno, ne prati na času, odsutno je, upada u nevolje i ne može da mu se objasni zašto je važno da bude poslu...
-
[14.10.2008] Nadomak Beograda, ali opet, nekako daleko, nalazi se Neven, kuća koja voli decu. Šta se radi u toj kući? U njoj se uglavnom - živi, a šta to znači? Pa, tu se šeta, svira, peva, majstoriše, prčka po ba...
-
[28.12.2007]
Naš stručni saradnik Vlado Ilić i njegova supruga Nježna svoj život žive u skladu sa onim čime se i bave u svakodnevnom životu. S jedne strane, tu je Poredak ljubavi, metoda kojom Vlado već dugi niz ...
-
[06.03.2007] Beogradska porodica Vučićević-Oruć većinu svojih problema rešila je veoma jednostavno. Okrenuli su drugi list, u čemu im je mnogo pomogla drevna kineska veština, a pomalo i naš časop...
|