Kuda idemo?

  • Povišeni krvni pritisak je jedan od najrasprostranjenijih poremećaja zdravlja moderne civilizacije. Jedan od njegovih uzroka je nepravilna ishrana, pre svega konzumiranje industrijske hrane koja u sebi sadrži sve više otrova - od pojačivača ukusa i veštačkih aroma, preko zasićenih masnih kiselina, rafinisanog ulja i margarina, pa do ostataka pesticida, herbicida, fungicida, anabolika, antibiotika itd. A…

    Opširnije...
Baner

Izvori vesti

Zdravije - Novo
Naslovna Lečenje Alternativna medicina Holistička dijeta: zdravija i dugotrajnijeg efekta
Holistička dijeta: zdravija i dugotrajnijeg efekta
(4 glasova, ocena 4.75 od 5)
Autor: Zdravije...   
ponedeljak, 28 jun 2010 00:00

Ponedeljak_Utorak_28_29_jun_Holisticka_dijetaDr Edvard Bauman, stručnjak u domenu celovite hrane, holističkog zdravlja i promoter javnog zdravlja, osnivač i direktor Bauman College for Holistic Nutrition and Culinary Arts, sa sedištem u Pengruvu, Kaliforniji, daje izvrsne savete u domenu ishrane i dijeta, a u svom holističkom maniru, na pitanje koje su dijete najbolje, poručuje da ljudi sami treba da donose odluke, na osnovu individualnih potreba i želja...

Na pitanje koji program mršavljenja izabrati u moru ponude, gde jedni navode kako je potrebna restrikcija ugljenih hidrata, a drugi, pak, masti, dr Bauman iznosi svoju ”istinu”:  
Sama restrikcija masti ili ugljenih hidrata neće dovesti do željenog cilja, kaže dr Bauman. Potrebno je da se iščiste hemikalije, dodaju nutrijenti, te razvije jedna unutrašnja navika koja će pojedincu omogućiti da bude srećan i da se oseća smireno. Jednačina je jednostavna: previše kalorija plus mnogo hemikalija, minus hranljive materije minus unutrašnji mir jednako je oslabljenom metabolizmu i dobijanju na težini.

Što se tiče previše kalorija, njih, zapravo, možete primiti iz bilo kog izvora. Veštačke boje, aditivi i razni drugi industrijski dodaci iz snabdevačkog lanca dospevaju u naša tkiva i ometaju metabolizam te doprinose enormnom gomilanju masnoća. Ovo se događa čak i na dijetama sa smanjenim unosom kalorija. Kada je reč o nedostatku hranljivih materija, što je često u standardnoj američkoj ishrani, konzumiraju se namirnice koje nisu prirodne, celovite, organske i sezonske, pa su stoga i ograničene nutrijentne vrednosti.

Uticaj stresa na gojenje

Stres izuzetno ometa sistem organa za varenje, nervni sistem, hormonalni sistem i sistem za sagorevanje masnoća. Kada je osoba pod stresom ona skladišti kalorije. Tako, i mada vežba i na određenoj je dijeti, te jednom čistom načinu života, ukoliko teško nalazi stanje smirenosti, nervni sistem je u stalnom stanju straha što ima za tendenciju gomilanje kilograma. To sve čini složenim pitanje gojaznosti.

Što se tiče zonske dijete, koja naglašava važnost ravnoteže ugljenih hidrata, proteina i masnoća, u okviru svakog obroka, dr Bauman kaže da su ljudi različiti pa su tako i njihove mogućnosti raznovrsnije od onoga što nudi pristup zona dijete. Vođenje računa o gustini hranljivih materija je od pomoći, što je blisko zona sistemu, a to znači da će u okviru jednog obroka jaka kombinacija masti i proteina u poređenju sa ugljenim hidratima, obezbediti osećaj sitosti i zadovoljenja.

"Mislim da je u okviru modela sa visokim unosom proteina, restrikcija kalorija od vitalnog značaja. To bi moglo da objašnjava i zašto je Atkinsonova dijeta toliko uspešna. Ljudi bi se zasitili mastima i proteinima, uravnotežavajući ih iz povrća i minimizujući unos voća i žitarica te drugih ugljenih hidrata.
Ali, da bi to bilo uspešno, mora da se radi unutar kalorijske strukture od između 1200–1600 kalorija.  Na istoj dijeti, ali uz unos 2000 kalorija, što je normalna preporuka za jednog prosečnog čoveka, neće dolaziti do gubitka kilograma. Deo problema je razlika između muškaraca i žena – standardi ne podrazumevaju obavezno da su žene manje i da imaju manju mišićnu masu od muškaraca.
Potrebna je takođe svesnost o kalorijskom unosu, jer mnogi ne mare mnogo koliko kalorija unose putem hrane. Pa su tu onda i veće porcije i jedno stresno konzumiranje"
, kaže dr Bauman.

Nekoliko manjih obroka dnevno ili tri glavna?

Svakako element vežbe i fizičke aktivnosti mora da bude deo programa mršavljenja. Ali, oni koji slabo jedu neće gubiti kilograme čak ni sa tonama vežbi jer će im nedostajati određene hranljive materije. Oni će dosegnuti plato, to se normalno događa. Jer oni koji spuste kalorije, a pojačaju vežbe, na određenom momentu dostižu termogeni efekat i postaju veoma uzbuđeni.

Tada ako su nutrijenti ograničeni, dolaziće do platoa, pa će ponovo početi da se dobija na težini. Osoba će vežbati više, dosezati plato pa konačno ući u paniku.

Eto zbog čega je ishrana veoma važna, odnosno potraga za onim što nedostaje.  Jesu li to masne kiseline, magnezijum, B vitamin, aminokiseline ili nešto jedinstveno osobi na genetskoj osnovi? Ne pokušavam da generalizujem. Ne postoji jedinstvena formula za svakoga. Ljudi su biohemijski različiti, a tu su i psihosocijalne razlike.

Šta dr Bauman kaže o kasnom jedenju noću

"To zavisi od toga do koliko kasno noću se ostaje i da li je za osobu optimalno da ima kasni obrok, što zatim zavisi i od vrste užine.
Ako ste večerali u šest, a u krevet odlazite u deset, to je ok. Ali, ako ste večerali u šest, a u krevet odlazite u ponoć, to je veliki vremenski period. Tako, ako je prošlo više od četiri sata bez jela, a potrebno vam je 'gorivo', tada užina ima smisla…ali, ne sladoled i čokoladni kolačići, već, recimo, jogurt ili voćka ili kokice, ili malo tosta sa bademovim buterom. Opet, samo toliko da je dovoljno da stabilizuje vrednosti šećera u krvi, ne u velikim količinama."

Možemo li jesti šta god poželimo, ako svakodnevno rigorozno vežbamo?


Određene osobe su vrlo usmerene ka fizičkoj aktivnosti. Njihov osnovni način izraza je kroz fizičku aktivnost, pa su tako oni ti koji će vežbati nekoliko časova dnevno ili će njihov životni poziv biti zahtevan u fizičkom smislu. Ali, oni ne predstavljaju većinu. Ekstremno vežbanje nije važno za svakoga niti je čak svima od koristi. Ono sa čime ovde imamo posla je zapravo otpornost kod vežbanja.
Starenje uz razne povrede i oboljenja smanjuje toleranciju za vežbanje, što znači da osoba zaista ima poteškoće u izdržavanju vežbanja ukoliko to podrazumeva više od 10, 15 ili 20 minuta.  
Ali, korist od vežbanja je zapravo veća za nekoga sa nižom tolerancijom za vežbanje. Ako neko ko je sasvim van forme krene u desetominutnu šetnju, imaće veću korist od toga nego neko ko je u formi, a odluči se za vožnju bicikla u trajanju od 45 minuta.
Opšta populacija treba da bude ohrabrivana da podiže toleranciju vežbanja, isto kao što je potrebno vođenje u činjenju boljih izbora u domenu ishrane.
Obično je potrebno šest meseci da ljudi ovo usvoje i učine određene promene, čak i pošto su rekli “Da, spreman sam da mi bude bolje”. Holističko gledanje na stvari kao na jedan celoviti sistem tokom celog života.  Nažalost, mnogi autori knjiga kažu “Bolja težina za 30 dana”. Ljudi ne posmatraju ovo kao jednu celoživotnu praksu već samo kao kratkotrajnu posvećenost. Ali, to nije i pristup koji ja predstavljam.
Kada govorite o jednom nasuprot nekom drugom metodu, to je još uvek spoljni program nekog drugog koji vi pokušavate da usvojite i na određenoj tački će prestati da bude relevantan za vas.

Da li je šećer stvarni problem, pa ga zato treba sasvim izbaciti, uključujući šargarepe i cveklu?

Nisam sklon “crno-belom” posmatranju stvari. Ideja je uravnotežavanje i ostvarenje proporcije kod gustine hranljivih materija. Nikad nije odgovorna samo jedna hranljiva materija.
Šargarepe su dobra hrana, čak je i šećerna repa dobra kad nije rafinisana jer sadrži vitamin B i hrom. Ali, ako neko jede gotovu hranu, pritom će najverovatnije uzeti i mnogo dodatog šećera ili veštačkih zaslađivača.
Ljude je lako zavesti slatkim ukusom. Oni očekuju slatko i slano, i određenu količinu masnoće za dobar osećaj, pa se cela prehrambena industrija svodi na to i to je problem.  
Kako god, stvari možete dovesti i do ekstrema. Šta ako ste kupili jogurt, a on sadrži organsko mleko i organsko voće, ali mu je treći sastojak i šećerna repa? Tu su oni koji će odbaciti proizvod zbog sastojka šećera. Ali, i voće sadrži šećer. Neminovno, ljudi će biti izloženi šećeru, bilo da je on prirodan ili veštački.
Pokušavam da kažem da ne treba jesti hranu koja sadrži šećer kao glavni sastojak niti obroke u kojima dominira šećer tj. hrana visokog glikemičnog indeksa. Možete jesti šargarepe i cveklu sve dok ih uzimate sa posnim proteinom i uz dobre masnoće kao što je maslinovo ulje, avokado ili badem.

Da li su stevia i ksilitol zdravije alternative?

Oni su prirodni. Sagoreće u organizmu i neće stvoriti neželjene efekte, ali i nih možete previše uneti, usled slatkoće koju nose. Radije bih da ljudi zapravo unose celovite namirnice nego ekstrakte iz namirnica ili koncentrate hrane.
Stevia je kondenzat. Ne dobijate celu biljku niti dobijate ostale biljne nutrijente. Radije preporučujem da uzmete malo meda ili javorovog sirupa u čaj, nego stevie.
S obzirom na kalorijsku fobiju i fobiju od šećera, ljudi završe sa pakovanom alternativom onome što bi inače mogli da unesu prirodno.
Ne kažem da  su stevia ili ksilitol štetni, ali su skupi i zahtevaju energiju za stvaranje iz listova u pakovani prah. Dodajete korake u ekološki proces koji su nepotrebni. Stvarni problem nije šećer već prekomerni unos šećera i njegova prerafinisanost.

A na pitanje da prokomentariše knjige koje nude “revolucionarne dijete”, a zapravo nude “staro reciklirano znanje”, dr Bauman ima odgovor “u četri nivoa”  

Ljude podučavam o prirodnim namirnicama i prirodnom životnom stilu, sa određenim prostorom za samostalno isprobavanje unutar zdravih izbora. Imam svoj sistem koji zovem Četiri Nivoa Ishrane, za koji smatram da veoma koristi.

Prvi nivo je: Jelo radi zadovoljstva. Tu bazično jedete da biste sebe učinili srećnijim i umanjili bol.

Drugi nivo je: Jelo radi energije. Na tom nivou jedete samo da biste bili siti, ali je reč o više od jela samo radi zadovoljstva ili umanjenja bola. Treba se starati o vrednostima šećera u krvi, ali tada jedete u brzini. Nakon nekoliko decenija, jela samo radi zadovoljstva i energije, ljudi se razbole. Pogledaju se u ogledalo; niti izgledaju dobro niti se dobro osećaju. To ih vodi na treći nivo.

Treći nivo je: Jela do oporavka. Ovaj nivo predstavlja dijetalni režim - visokomasni, visokougljenohidratni, prema krvnoj grupi – u svakom slučaju je prisutna određena diskriminacija. Tu su opet oni “za” i “protiv" nekog drugog, a ne osobe same. Često već nakon tri meseca, ljudi dosežu plato na ovom nivou – smuči im se, prosto nisu stekli sopstveno razumevanje pa se često vraćaju nazad svojoj staroj nasumičnoj ishrani.

Četvrti nivo je ono što zovem: Jelo za zdravlje. Tu već počinjete da posmatrate svoje obrasce i pazite na vrste namirnica koje unosite kao i način života koji vam zaista odgovara. Pravite izbore između dobrih sastojaka pre nego između dobrog i lošeg sastojka. Jedete sa određenim diskriminiranjem, umerenošću, svesnošću i vidite svrhu u tome što radite. Tada shvatate da vodite računa o svom organizmu na duge staze.
Pa, kad neko pita “Jeste li za sladoled ili kolač?” vi odgovorite sa “Ne, hvala”, ali, ne zato jer ste na rigoroznoj dijeti već jer u tom trenutku shvatate da to nije naročito dobar izbor. Ili ćete uzeti malo, ali onda reći da ste uzeli dovoljno. Brinete za sebe, pazite gde su vam granice i koje su vaše sopstvene potrebe.
Na ovom nivou obično imate savetnika. On će reći koje su hranljive materije, namirnice, odnosno bilje koje će pomoći kod tiroide, oko insulina, sa vrednostima šećera u krvi, jačanja mišića i dr. Ali, tu nema ”varanja”, lokus kontrole je unutar vas samih. Ako se prejedete, ili napravite loš izbor uzimate u razmatranje da to više nećete učiniti.
Ovaj prelaz u razmišljanju vas otvara ka čitavoj panorami zdravijih izbora, pre nego ograničavajućih ”dijeta”. On ide ka zrelosti i samoostvarivanju, pre nego zavisnosti i toga da vam još jedan ekspert u nizu kaže šta treba da radite.

Umeće je ono o čemu je sam život, a ishrana je jedan od puteva koji vode pojedinca ka razumevanju sebe samog i samoostvarivanju. Tada ste u stanju da delite znanje sa drugima bez da im govorite šta da rade – jer ono što radi za vas neće obavezno raditi i za njih.
Na pitanje da li postoje suplementi koji su efikasni u sagorevanju masti ili su svi samo prevara, dr Bauman odgovara:
Kada vežbate i uzimate suplemente, oni će potpomoći mršavljenje, ali, ako se ne hranite kako treba niti vodite zdrav način života, tada, iako uzimate dobre suplemente, verovatno nećete smršati.

Radio sam sa stotinama ljudi koji su kupili sve moguće, ali nisu zapravo imali unutrašnji život razrađen. Kako bi počinjali sa promenom svog režima ishrane, tada su hrom, ili CLA ili šta su već koristili, mogli da budu od pomoći. U suštini, suplementi mogu stimulisati metabolički efekat ili pomoći u kontroli apetita, ali u određenom momentu ćete bazično ostvarivati toleranciju na ove supstance; vaš organizam neće nadalje odgovarati.
Nisam protiv uzimanja suplemenata, naročito nutrijenata koji će pomoći kod poboljšanja metabolizma, ali se sve mora činiti uz jedan holistički pristup ishrani i načinu života ukoliko očekujete bilo šta zauzvrat.

Kada je reč o tome da je dr Bauman poznati zagovornik posta on to komentariše sledećim rečima:

Na pomen reči post, većina pomisli na vodu, ali ja neću savetovati post na vodi. Već 20 godina vodim dijete na voćnim sokovima, što uključuje organsko voće i povrćne sokove, mineralne čorbe tj. samo supe bez povrća.
To je zaista jedan izmenjen, pročišćujući i podmlađujući program, pre nego čist post. Moja je preporuka da se napravi jedan veliki post tokom jedne nedelje u godini, i to tokom toplog perioda.
Tokom cele nedelje, izbacite čvrstu hranu, a zatim svake sezone, činite to u periodima od po 3-5 dana.
Za nekoga ko želi da nastavi sa tim, dovoljan je jedan dan u nedelji i to je namenjeno onima koji su zaista visoko motivisani ili imaju određenu zdravstvenu potrebu da tako čine.

Dodatni info



Ostali članci u rubrici:

Poslednje ažurirano četvrtak, 18 avgust 2011 15:23
 

Dodaj komentar

Poštovani ljubitelji zdravijeg, ali i svi drugi koji ste kročili u svet Zdravijeg..., SVI VAŠI KOMENTARI biće dragoceni za nas, pa čak i kada u njima bude onih poruka koje nećemo moći da objavimo na sajtu... - A to su poruke koje su uvredljive na bilo koji od uobičajeno nekonvencionalnih načina... - Potom, u komentarima neće biti mesta za pretnje, vulgarnosti bilo kog tipa, klevete i slično. - Nećemo objavljivati ni komentare koji predstavljaju otvoreno ili skriveno (samo)reklamerstvo. - Iz komentara ćemo odstranjivati lične podatke (brojeve telefona, e-mail, kućne adrese itd.). - Molimo da u komentarima upotrebljavate neki od sledećih južnoslovenskih jezika: srpski, hrvatski, bosanski ili crnogorski. - Zadržavamo pravo da ne obrazlažemo razloge za neobjavljivanje poruka (komentara).


Sigurnosni kod
Osveži

Share/Save/Bookmark