Kuda idemo?

  • Povišeni krvni pritisak je jedan od najrasprostranjenijih poremećaja zdravlja moderne civilizacije. Jedan od njegovih uzroka je nepravilna ishrana, pre svega konzumiranje industrijske hrane koja u sebi sadrži sve više otrova - od pojačivača ukusa i veštačkih aroma, preko zasićenih masnih kiselina, rafinisanog ulja i margarina, pa do ostataka pesticida, herbicida, fungicida, anabolika, antibiotika itd. A…

    Opširnije...
Baner

Izvori vesti

Zdravije - Novo
Naslovna Živeti zdravije Životni stil Veća, nekvalitetnija, ili manja, kvalitetnija korpa?
Veća, nekvalitetnija, ili manja, kvalitetnija korpa?
(6 glasova, ocena 4.33 od 5)
Autor: Zdravije...   
ponedeljak, 21 novembar 2011 02:00

7_11_nov_Konvencionalna_hrana_nije_izbor_za_zdravlje_i_PlanetuOrganska hrana košta više od konvencionalno gajenih namirnica, ali - samo na prvi pogled. Stvari treba posmatrati dugoročno. Dobro zdravlje nije nešto što se postiže i održava instant, ne može se „razmutiti i popiti“ već podrazumeva svakodnevno vežbanje i kontinuirani pažljivi odabir namirnica... Da li je, dakle, bolje kupovati i konzumirati manje, ali organski gajenih plodova, ili se vratiti iz kupovine punijeg novčanika, sa više plodova, ali industrijski „doteranih“?

Organsko jeste skuplje, jer isključuje „hiperprodukovanje“ proizvoda sumnjivog kvaliteta, a organska poljoprivreda znači i intenzivniji rad i menadžerisanje. Cena organske hrane uključuje ne samo trošak za proizvodnju, već i niz drugih faktora koji nisu uključeni u cenu konvencionalne hrane. A koji znače puno za naše zdravlje, kao i za zdravlje Planete.

Tu je ubrojano poboljšanje i zaštita životne sredine i izbegavanje eventualnih budućih nepotrebnih troškova. Više cene organskih useva imaju svoje opravdanje i u kompenzovanju manje zarade iz perioda rotacije (prelazni period), potrebne za sertifikaciju čistoće tla. Povišeni su i standardi radi dobrobiti životinja; a izbegavaju se i rizici za zdravlje poljoprivrednika, apsolutnom neupotrebom pesticida, te su samim tim izbegnuti i budući troškovi lečenja. 

Manja korpa puna fer, organski, tj. ekološki uzgojene hrane, ili veća korpa hrane pune agrohemikalija koje ionako imaju ulogu da hrana bude jeftinija, odlučite sami. Ili ste već odlučili?

Dodatni info i izvor 1

Dodatni info i izvor 2

Dodatni info i izvor 3



Ostali članci u rubrici:

Poslednje ažurirano ponedeljak, 21 novembar 2011 05:06
 

Komentari   

 
0 #1 Guest 09-04-2012 10:22
Naravno da "organski" gajene namirnice trebaju da imaju prednost pri izboru. Ipak, u Srbiji je to skup sport, pošto su "organski" gajene namirnice 2-3 puta skuplje u odnosu na konvencionalne. Dok je, u svetu, taj odnos mnogo manji: "organske" namirnice su svega 10-20% skuplje u odnosu na "neorganske". Nekoliko primera možete videti u ovoj tabeli: www.live-the-organic-life.com/organic-food-cost.html

Kao što se iz priložene tabele vidi, "organske" namirnice često nisu skuplje ni 10% od "neorganskih".

Dakle, zaključak bi bio: u Srbiji su "organski" gajene namirnicame PRESKUPE.
Glasao bih za manju, fer korpu, ali dok organski proizvođači ne ponude svoje artikle po fer ceni, ipak se opredeljujem za veću, konvencionalnu korpu.

Srdačan pozdrav.
Citat
 
 
0 #2 Guest 09-04-2012 16:52
Istina je da su u Srbiji organske namirnice preskupe, ali je verovatno da je tako jer organski proizvođači i distributeri nemaju onakvu pomoć i podršku kakvu uživaju npr. u zemljama EU. Ako bi u Srbiji postojala jasna orijentacija da će država favorizovati i pomagati organsku proizvodnju, verujem da bi i cene bile znatno niže. Ovako, ostavljeno je da organski proizvodi budu "luksuzna roba", a oni nisu luksuz, već životno važni.
Citat
 
 
0 #3 Guest 14-04-2012 13:17
U redu. Mada, mislim da nije u pitanju samo nedovoljna podrška države. Navešću jedan primer. Organski UVOZNI proso, u "Bio-špajzu" na Kalenić pijaci, košta 370 dinara. Neorganski proso košta 110 dinara. Znači, razlika u ceni je trostruka i više (ne sumnjam da među ostalim organskim žitaricama, iz iste radnje, ima i drastičnijih razlika). I sad, šta treba da uradi država, i koliko da pomogne distributeru, kako cena ovog organskog prosa iz uvoza ne bi bila tako paprena? Možda bi pomogla ona mera - kao u slučaju nekih osnovnih životnih namirnica - kojom je država ograničila marže uvoznicima.
Citat
 
 
0 #4 Guest 17-04-2012 08:19
Zašto ste odbili da objavite prethodni komentar? Zar koncept zdravog života ne bi trebalo da obuhvati i slobodu misli? Uveravam vas da komentar nije pisan da bi bio maliciozan, već informativan; da bi se proverila verodostojnost iznetih podataka, dovoljno je obići "Bio-špajz" na Kalenić pijaci i uporedite cenu uvoznih organskih žitarica i konvencionalno gajenih (neorganskih). Ista stvar važi i za one organske žitarice, što ih "Beyond" uvozi rinfuzno i zatim pakuje i pušta u promet; od maloprodajne cene tih žitarica i najzdravijem čoveku ima da se zavrti u glavi. Bilo bi interesantno videti nabavne cene tih organskih žitarica, i napisati neki lep članak o tome, za časopis "Zdravije".
Citat
 

Dodaj komentar

Poštovani ljubitelji zdravijeg, ali i svi drugi koji ste kročili u svet Zdravijeg..., SVI VAŠI KOMENTARI biće dragoceni za nas, pa čak i kada u njima bude onih poruka koje nećemo moći da objavimo na sajtu... - A to su poruke koje su uvredljive na bilo koji od uobičajeno nekonvencionalnih načina... - Potom, u komentarima neće biti mesta za pretnje, vulgarnosti bilo kog tipa, klevete i slično. - Nećemo objavljivati ni komentare koji predstavljaju otvoreno ili skriveno (samo)reklamerstvo. - Iz komentara ćemo odstranjivati lične podatke (brojeve telefona, e-mail, kućne adrese itd.). - Molimo da u komentarima upotrebljavate neki od sledećih južnoslovenskih jezika: srpski, hrvatski, bosanski ili crnogorski. - Zadržavamo pravo da ne obrazlažemo razloge za neobjavljivanje poruka (komentara).


Sigurnosni kod
Osveži

Share/Save/Bookmark